Aleksandar Bjelošević

Samim izlaskom na internet već otkrivamo neke podatke o sebi, a svakim daljim klikom količina tih podataka raste. Privatnost nije bitna samo na društvenim mrežama, već bi o njoj trebalo voditi računa kada god sjednete za računar.

Proteklih godina mnogo se govorilo o privatnosti na različitim društvenim mrežama i kako ograničiti pristup podacima koje korisnici ostavljaju na tim mrežama. Međutim, nisu samo društvene mreže mjesta na kojima se nalazi pregršt podataka koji otkrivaju naše interese, navike, želje ili lične podatke.

Korisnici većinom ne znaju koliko izdajničkih podataka ‘pamti’ njihov internet pretraživač ili lični računar. A upravo ti podaci u pogrešnim rukama mogu nanijeti više štete od nezgodne fotografije iz studentskih dana.

Ali to ne znači da treba panično brisati sve podatke na računaru ili prestati koristiti internet za kupovinu ili elektronska plaćanja. Samo treba biti nešto oprezniji i upotrebiti alate koje već imate na svom računaru.

Pretraživač može da pomogne

Bez obzira koji internet pretraživač koristite za surfovanje internetom, vjerojatno ne vodite računa o tome na koji način oni osiguravaju vaše ‘internet iskustvo’. Današnji pretraživači skladište u privremenu memoriju stranice koje najčešće posjećujete. Stvaraju ‘kolačiće’ u kojima pamte vaše postavke za pojedine stranice, ali, ako im dopustite, i lozinke kako ih vi ne biste morali da ih pamtite.

Ukratko, pamte sve kako bi vam olakšali povratak na tu internet stranicu. Ali isto tako mogu postati pravi rudnik ličnih informacija o vama za bilo koga ko neovlašćeno dobije pristup vašem računaru.

Istorija surfovanja i privremeno memorisane stranice otkrivaju gdje ste bili i šta ste radili, ‘kolačići’ otkrivaju vaše postavke za pojedine stranice, a mogu vas i automatski ulogovati na neke od njih. Bilo ko ko dobije pristup vašem pretraživaču može lako da dođe do podataka o vašim korisničkim imenima i lozinkama.

Zato, ma koliko bilo prikladno da vam pretraživač pamti lozinke, to baš i nije najsigurnije. Radije, ako vam je potrebna pomoć da zapamtite više različitih lozinki, upotrijebite specijalizovane alate koji imaju bolju zaštitu od pretraživače. Počistite sve lozinke koje je pretraživač zapamtio i zabranite mu da pamti nove.

Ostale podatke možete jednostavno ukloniti brisanjem iz istorije surfovanja. Dovoljno je ući u pretraživač i odabrati Ctrl+Shift+Del. Možete obrisati samo posljednji sat, dan ili sve.

Pametno surfovanje

Ako obrišete sve podatke o surfovannju, neko bi mogao da pomisli da nešto skrivate. Uostalom, činjenica da ste pogledali neki smiješni video može nekome otkriti samo imate li ili ne smisao za humor. Stoga nije nužno da brišete baš stalno.

Ali kada želite da pristupite svom e-mail ili bankovnom računu, nije loše uključiti ‘anonimno’ surfovanje.

Internet Explorer takvo surfovanje naziva InPrivate, a uključuje se desnim klikom na ikonu IE i potom odabirom. Kod Firefoxa potrebno je u meniju Datoteka odabrati Novi privatni prozor, a kod Chromea ta opcija u glavnom se zove ‘Novi inkognito prozor’.

Bez obzira na ime i pretraživač, kad zatvorite taj prozor, računar će zaboraviti sve što ste u tom prozoru radili.

Brojevi otkrivaju sve

Bez obzira na to koliko brisali svoju istoriju surfovanja i koristili ‘privatne’ prozore, ostavljate trag na internetu pomoću kojeg svako može otkriti lokaciju vašeg računara. I to zahvaljujući IP adresi.

Kad god izađete na internet, vaš računar u svijet šalje svoju IP adresu baš kao i svi ostali računari na svijetu. Međutim ta adresa otkriva i tačan položaj računara što možete da provjerite na stranici IPlocation.

Oglašivači često koriste tu činjenicu i šalju e-mail poruke s ‘posebnim’ linkovima koji služe samo kako bi povezali vašu e-mail i IP adresu i te podatke o surfovanju iz ‘kolačića’.

Većina e-mail klijenata automatski blokira takve linkove i donekle vam pruža zaštitu, ali to ne znači da ne treba biti oprezan s kliktanjem na različite linkove koji vam stignu u Pristiglu poštu.

Pogodi gdje sam!

Ako želite da sakrijete svoju lokaciju, razmislite o korišćenju VPN-a ili Virtual Private Networka. Prilikom korišćenja VPN-a, vaša stvarna IP adresa ostaje skrivena, a web-stranice ‘vide’ samo adresu VPN servera. Tako na primjer možete biti u Beču, a web-stranica će misliti da ste u Barseloni.

Dodatna je pogodnost to što na taj način možete da prevarite pojedine web-stranice i dobijete pristup sadržaju koji bi vam inače zbog lokacije bio zabranjen – poput različitih serija ili filmova koji su besplatno objavljeni na internetu, ali samo za stanovnike pojedinih država.

VPN je i dobro rješenje ako koristite besplatne i otvorene bežične mreže koje nisu previše sigurne. Morate poslati nekakav službeni dokument, a želite biti sigurni da ga niko neće ‘presresti’ putem – VPN je najbolje rješenje jer se sav promet kriptuje pa tako i vaši dokumenti i podaci.

izvor: Tportal